Župljanka

Župljanka, jedinstvena sorta grožđa sa bogatom istorijom, predstavlja pravo blago srpskog vinogradarstva. Nastala u plodnom okruženju Sremskih Karlovaca, ova sorta je rezultat stručnog ukrštanja Prokupca i Crnog Burgundca, a ime je dobila po rodnom kraju svog tvorca, D. Milisavljevića. Od priznavanja 1970. godine, Župljanka je postala sinonim za kvalitet i tradiciju. Karakteriše je bujna vinova loza sa velikim, tamnozelenim listovima i baršunasto maljavim naličjem. Grozdovi su valjkasto kupasti, srednje zbijeni, dok su bobice ovalne, zelenožute sa čvrstom pokožicom i sočnim mesom. Ova sorta, koja sazreva u trećoj epohi, poznata je po visokim i redovnim prinosima, otpornosti na sivu plesan, ali i osetljivosti na plamenjaču i pepelnicu. Župljanka se ističe i po specifičnom sastavu kiselina, sa više jabučne nego vinske kiseline, dajući vinu žutozelenu boju, osvežavajući i pun ukus sa čistim, prijatnim vinskim bukeom. Klonska selekcija ove sorte, izvedena na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, dodatno potvrđuje njen značaj u srpskom vinogradarstvu.

Istorijski pregled

Župljanka je sorta grožđa koja je dobila ime po rodnom kraju autora D. Milisavljevića. Stvorena je u Institutu za vinogradarstvo i voćarstvo u Sremskim Karlovcima, iz ukrštanja Prokupca i Crnog Burgundca. Priznata je 1970. godine.

Biljke vinove loze su vrlo bujne. List je veliki, petodelan ili trodelan, tamnozelen, bez sjaja. Naličje lista je baršunasto maljav. Grozd je valjkasto kupast, srednje zbijen, sa dugom, zelenom drškom. Bobice su srednje veličine, ovalne, zelenožute boje, sa izraženim mrkim tačkicama. Pokožica je čvrsta, meso sočno, bez posebne arome, osvežavajućeg, slatkog ukusa. Sazreva na početku III epohe.

Ova sorta daje visoke i redovne prinose. Odgovaraju joj visoki uzgoji i mešovita rezidba. Zbog vrlo snažnog čokota treba je saditi na nešto većim rastojanjima. Otpornost prema niskim temperaturama je osrednja. Otporna je na sivu plesan, a vrlo osetljiva na plamenjaču i pepelnicu. Kod redovne zaštite, o ovome treba posebno voditi računa.

Dobro nakuplja šećer. Po sastavu kiselina, Župljanka je specifična, jer sadrži više jabučne nego vinske kiseline. Vino je žutozelene boje, osvežavajuće, puno, sa čistim, prijatnim vinskim bukeom.

Klonska selekcija ove sorte je izvršena istraživanjima i radom Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Prema istraživanjima Centra za vinogradarstvo i vinarstvo, ova sorta je na desetom mestu po zastupljenim površinama u komercijalnim zasadima, a najveće površine su u Južnobanatskom, rejonu Tri Morave i Sremskom vinogradarskom rejonu Vinorodne Srbije.

Regije uzgoja

Župljanka je autohtona bela sorta grožđa iz Srbije, pretežno uzgajana u Župi Aleksandrovačkoj, regiji poznatoj po dugoj vinskoj tradiciji. Ova sorta je nastala ukrštanjem Prokupca i Pinot Blanca, s ciljem stvaranja belog vina koje će imati bogate voćne arome, dobru strukturu i otpornost na bolesti.

Osim u Župi, Župljanka se uzgaja i u drugim delovima centralne Srbije, poput Šumadije i Negotinske krajine, gde joj mikroklimatski uslovi omogućavaju da razvije prepoznatljive voćne i cvetne note. Njena otpornost i prilagodljivost čine je interesantnom za vinare koji žele da proizvode lagana, sveža vina, ali i one koji eksperimentišu s odležavanjem i složenijim stilovima.

Zahvaljujući ponovnom interesovanju za autohtone sorte, Župljanka postaje sve popularnija, a njeni potencijali tek se u potpunosti otkrivaju kroz modernu vinifikaciju.

Karakteristike

Župljanka je sorta grožđa koja se odlikuje bujnim rastom i velikim, tamnozelenim listovima. Grozdovi su valjkasto kupasti, srednje zbijeni, sa zelenožutim, ovalnim bobicama koje imaju čvrstu pokožicu i sočno meso. Vino od Župljanke je žutozelene boje, osvežavajuće, sa punim ukusom i čistim, prijatnim vinskim bukeom.

Boja

Vino proizvedeno od sorte grožđa Župljanka karakteriše se žutozelenom bojom. Ova nijansa dodaje vizuelnu privlačnost vinu, odražavajući njegovu svježinu i lakoću.

Aroma

Vino od sorte Župljanka karakteriše se čistim i prijatnim vinskim bukeom. Arome su obično delikatne i osvežavajuće, sa nagoveštajima zelenog voća i blagim cvetnim tonovima. Ove suptilne i privlačne arome doprinose ukupnom senzornom iskustvu koje ovo vino pruža.

Ukusi

Vino od sorte Župljanka odlikuje se osvežavajućim i punim ukusom, sa izraženim notama zelenog voća, poput jabuke i kruške. Takođe, može se osetiti blaga slatkoća, uz prisustvo blagih cvetnih tonova. Ova kombinacija ukusa čini vino Župljanka prijatnim i lako pitkim, idealnim za različite prilike i uparivanje sa hranom.

Stilovi vina

Župljanka je sorta koja može dati različite stilove vina, zavisno od tehnike proizvodnje i terroira:

  • Sveža i voćna Župljanka
    Najčešći stil koji se fermentiše u inox tankovima kako bi se očuvale njene voćne i cvetne arome. Ima izražene note citrusa, kruške, breskve i bagrema, uz blag mineralni karakter.

  • Odležala Župljanka
    Fermentisana ili odležana u hrastovim buradima, ova verzija razvija kompleksnije arome vanile, meda i tostiranih badema, uz bogatiju teksturu i punije telo.

  • Penušava Župljanka
    Zbog svoje prirodne kiselosti i osvežavajućeg karaktera, Župljanka je odličan izbor za penušava vina, gde razvija fine mehuriće i lagane citrusne note.

  • Polusuva i poluslatka Župljanka
    Neke vinarije eksperimentišu sa poluslatkim varijantama, gde ostaci prirodnog šećera doprinose voćnosti i mekoći ukusa, bez preterane slatkoće.

Vinifikacija

Vinifikacija sorte grožđa Župljanka je proces koji zahteva preciznost i pažnju kako bi se istakle njene jedinstvene karakteristike. Proces počinje pažljivom berbom grožđa, koje se obično obavlja ručno kako bi se osiguralo da samo najzrelije i najkvalitetnije bobice budu korišćene za proizvodnju vina. Berba se vrši kada grožđe dostigne optimalan balans šećera i kiselina, što je ključno za kvalitet konačnog proizvoda.

Nakon berbe, grožđe se preša, a sok se pažljivo odvaja od kožica. Fermentacija Župljanke obično se odvija u kontrolisanim temperaturnim uslovima, što je ključno za očuvanje delikatnih aroma i ukusa. Fermentacija se često vrši u inox (nerđajućim čeličnim) tankovima, mada neki proizvođači eksperimentišu sa fermentacijom u hrastovim buradima, što može dodati složenost vinu.

Nakon fermentacije, vino se često ostavlja da odstoji na finim talogu (sur lie metoda), što može dodatno poboljšati teksturu i okus. Ova metoda podrazumeva redovno mešanje taloga, poznato kao „batonnage“, što doprinosi bogatijem i punijem telu vina.

Neki proizvođači takođe praktikuju odležavanje vina u hrastovim buradima, što može dodati dodatne arome, kao što su vanila, med, ili orašasti plodovi, i omekšati tanine. Međutim, upotreba hrasta mora biti pažljivo balansirana kako ne bi preplavila prirodne arome grožđa.

Na kraju, pre flaširanja, vino se često filtrira i bistri kako bi se osigurala jasnoća i stabilnost. Vinifikacija Župljanke je proces koji zahteva strpljenje i preciznost, ali rezultat je vino koje savršeno odražava karakteristike terroira i veštine vinara.

Uparivanje Hrane i Vina

Uparivanje vina Župljanka sa hranom pruža izuzetno gastronomsko iskustvo. Ovo vino, sa svojim osvežavajućim i voćnim karakterom, idealno je za kombinovanje sa laganim predjelima, poput svežih salata i morskih plodova. Njegova blaga slatkoća i cvetne note odlično se slažu sa belim mesom i ribom, posebno kada su pripremljeni sa blagim začinima. Takođe, Župljanka se može odlično kombinovati sa mladim i srednje zrelim sirevima, kao i sa vegetarijanskim jelima koja naglašavaju svežinu i lakoću. Ovo vino je savršen pratilac za laganu, mediteransku kuhinju, dopunjujući ukuse bez da ih preplavljuje.

Predlozi za Uparivanje

Za vino Župljanka, koje se odlikuje osvežavajućim i voćnim karakterom, evo nekoliko predloga za uparivanje sa hranom:

  1. Morski plodovi: Posebno se preporučuje sa jastozima, škampima, i laganim ribljim jelima. Delikatna tekstura i ukus morskih plodova harmonično se slažu sa osvežavajućim karakterom vina.
  2. Bela mesa: Piletina ili ćuretina, posebno kada su pripremljeni sa blagim začinima ili u kremastim sosovima, odlično se slažu sa Župljankom.
  3. Sirevi: Mladi i srednje zreli sirevi, poput feta, mozzarella, ili mladi gouda, mogu biti odličan izbor.
  4. Vegetarijanska jela: Salate sa svežim povrćem, lagane pasta salate, ili jela na bazi tikvica i paprika, ističu svežinu i lakoću vina.
  5. Rižoto: Posebno rižoto sa povrćem ili sa morskim plodovima, gde blagi ukusi rižota dopunjuju voćne note vina.
  6. Lagane supe: Krem supe od povrća, kao što su supa od tikvica ili karfiola, mogu biti odličan uvod u obrok uz čašu Župljanke.

 

Ovi predlozi za uparivanje hrane i vina Župljanka omogućavaju da se istaknu kako ukusi jela, tako i karakteristike vina, stvarajući skladan i ugodan gastronomski doživljaj.

Serviranje i temperatura

Kako biste u potpunosti uživali u Župljanka vinu, važno je da se poslužuje na pravoj temperaturi, u zavisnosti od stila:

  • Sveža i voćna Župljanka – Poslužuje se rashlađena na 8-10°C, kako bi se istakle njene voćne arome i osvežavajući karakter.
  • Odležala Župljanka – Najbolje se služi na 10-12°C, kako bi se razvile kompleksnije arome drveta, vanile i meda.
  • Penušava Župljanka – Optimalna temperatura serviranja je 6-8°C, kako bi se sačuvali mehurići i lagane citrusne note.
  • Polusuva i poluslatka Župljanka – Servira se na 10-12°C, kako bi se očuvala voćna slatkoća i uravnotežena kiselost.

Župljanka se odlično slaže s morskim plodovima, piletinom, pastama sa laganim sosovima, kao i sa sirevima poput feta sira ili mladog kozjeg sira.

Proizvođači

Ovo suvo belo vino srednjeg tela i umerenih kiselina opisano je kao elegantno i sveže, sa suptilnom aromatikom belog cveća, citrusa i breskve. Vinarija Vinarium, stoga, predstavlja jednog od proizvođača ovog specifičnog vina, nudeći ga u svojoj ponudi.

Zanimljivosti i činjenice

  • Autohtona sorta sa modernim potencijalom – Iako je prisutna u Srbiji decenijama, tek poslednjih godina vinarije su počele ozbiljno da istražuju njene mogućnosti i različite stilove vina.
  • Kombinuje najbolje osobine roditeljskih sorti – Nasledila je voćni i lagani karakter od Pinot Blanca, dok joj Prokupac daje dobru strukturu i izdržljivost.
  • Pogodna za ekološku proizvodnju – Zbog svoje prirodne otpornosti na bolesti, Župljanka može biti odličan izbor za vinarije koje žele da proizvode vina sa minimalnim hemijskim tretmanima.
  • Ima potencijal za odležavanje – Dok su njene sveže varijante popularne zbog voćnosti, verzije odležale u drvetu pokazuju da Župljanka može razviti dublje i kompleksnije ukuse tokom vremena.
  • Još uvek retka na tržištu – Iako se njen potencijal prepoznaje, vina od Župljanke su još uvek ekskluzivna i prisutna samo u ograničenim serijama kod pojedinih vinara u Srbiji.

Župljanka je odličan primer autohtone sorte koja kombinuje tradiciju i modernu tehnologiju vinifikacije, pružajući ljubiteljima vina novo i autentično iskustvo.

Župljanka: Zaključak

Zaključno, vino Župljanka predstavlja jedinstvenu sortu grožđa koja se odlikuje svojim osvežavajućim i voćnim karakterom. Proizvedeno od strane vinarije Vinarium, ovo vino nudi suptilne arome belog cveća, citrusa i breskve, čineći ga idealnim izborom za ljubitelje laganih i elegantnih belih vina. Njegova sposobnost da se harmonično upari sa različitim vrstama jela, posebno sa morskim plodovima, belim mesom i laganim sirevima, čini ga odličnim dodatkom svakom obroku. Župljanka je, stoga, izvanredan primer kvalitetnog vina koje ističe bogatstvo i raznolikost vinogradarske tradicije Srbije.

Podeli >>

Interesuje te Župljanka?

Zaviri u svet vrhunskih vina posetom našoj vinoteci Galerija vina, smeštenoj na adresi Vojvode Stepe 52, Čačak, tačno nasuprot Sorisa. Za više informacija ili rezervacije, slobodno nas kontaktiraj na +381613106854. Doživi autentično iskustvo degustacije i stručno savetovanje naših enologa.

Slična vina